BRZO I POVOLJNO 

mob: 091/510-5056 

 info@ministro.hr

Fizika zgrade

FIZIKA ZGRADE

• Fizikalni procesi u građevnim dijelovima
• Toplinski mostovi
• Prirodno osvjetljenje i ventilacija prostora

Građevni dijelovi zgrade su izloženi:

- vlazi iz vanjskog prostora
- vlazi iz unutarnjeg prostora
- građevinskoj vlazi
- vlazi iz tla

ZAŠTITA OD VLAGE IZ VANJSKOG PROSTORA

Na krovu: s pokrovom ili hidroizolacijskim slojem
Na zidu: s vanjskim završnim slojem

ZAŠTITA OD VLAGE IZ UNUTARNJEG PROSTORA

Sprječavanjem kondenzacije u građevnom dijelu i na njegovoj površini

ZAŠTITA OD GRAĐEVINSKE VLAGE

Omogućavanjem da se građevni dio nakon građenja isuši

ZAŠTITA OD VLAGE IZ TLA – KAPILARNE VLAGE

Izvedbom hidroizolacijskih slojeva ili postupcima za nepropusnost.

OBORINE

- oplakuju krovove i fasade
- imaju utjecaj na vanjske izložene obodne plohe

 KOSI KROV

- krovni pokrovi - osiguravaju odvodnju, ali ne i vodonepropusnost
- rezervni sloj za hidroizolaciju ispod pokrova (potkrov) - folija za kišnu branu (paropropusne, vodonepropusne folije)

RAVNI KROV

- hidroizolacijska opna - mora biti vodonepropusna

FASADNI ZIDOVI

- odbijanje vode ili djelomično upijanje, - ne dozvoljava se prodor vode dublje u konstrukciju - izvedba provjetravane šupljine iza fasadne obloge, ako je fasadna obloga propusna, preko sloja toplinske izolacije uvodi se zaštitni sloj - folija za kišnu branu
- mora postojati mogućnost isušivanja upijene vode u fasadnu oblogu za suhog vremena

ZEMNA VLAGA

- utjecaj na podzemne, ukopane dijelove objekta - vlaga od kiše koja se cijedi niz fasadu i zidove u tlu - zemna vlaga od kiše koja pada po tlu oko objekta - prskanje
- širi se kapilarno
- zaštita hidroizolacijskim i drenažnim slojevima oko zgrade

PODZEMNA VODA

- promjenjivi vodostaj, vlaži zgradu i izaziva tlak (hidrostatki) - veća penetracija vode i vlage nego od zemne vlage - opasnija za građevine
- zaštita oko zgrade sa slojevima koji u potpunosti brtve 

DIFUZIJA VODENE PARE

- različiti tlakovi vodene pare u zgradi i izvan nje, difuzija kroz obodne konstrukcije - potrebno je osigurati neometanu difuzija kroz konstrukcije - bez štetnog kondenzata vodene pare, - ako nije moguće osigurati neometanu difuzija, potrebno je spriječiti ulazak vodene pare u slojeve u kojima može doći do kondenzacije - uvođenje sloja parne brane

GRAĐEVINSKA VLAGA

- vlaga koja ostaje u građevinskim elementima nakon izvedbe - vremenom se isuši, ako je to omogućeno pravilnom koncepcijom građevinskih elemenata

VLAGA MOKRIH PROSTORIJA

- prostorije u kojima se frekventno koristi voda ili stvara vodena para (kupaonice, kuhinje, bazeni) - unutrašnja obloga mora sprječavati prodor vode i pare u konstrukciju (keramičke pločice, vodonepropusni premazi)

Elementi sprječavanja pojave gljivica i plijesni:

• dobra toplinska izoliranost (debljina toplinske izolacije i kontinuiranost ugradnje),
• povoljna temperatura unutarnjeg zraka,
• povoljna vlažnost unutarnjeg zraka,
• provjetravanje prostorija.

Toplinska izolacija prodora balkonske ploče

Prodori balkonskih ploča su mjesta velikih gubitaka topline ukoliko se toplinski ne izoliraju.

Moguća rješenja su:
- obostrana toplinska izolacija balkonske ploče u dužini min. 50 cm od spoja sa zidom.
- ugradnja elementa za prekid toplinskog mosta. U tom slučaju ostaju samo točkasti toplinski mostovi od prodora armature.

 

Suvremene lagane konstrukcije imaju veću debljinu toplinske izolacija i danas su česte pri gradnji pasivnih ili nula energetskih kuća.
Nosivi dijelovi su oblikovani i raspoređeni na način da u najvećoj mjeri smanje utjecaj toplinskih mostova

Koncepti određivanja sastava građevnih dijelova

1.Toplinsku izolaciju smjestiti s vanjske strane kad god je to moguće.
2.Smještaj toplinske izolacije s unutarnje strane primijeniti: - kad se ne može ugraditi s vanjske strane (na pr. zgrade pod zaštitom) - kad je potrebno brzo zagrijavanje unutarnjeg prostora koji se povremeno koristi 
3. Kod prekidnog grijanja ugrađivati materijale s velikim toplinskim kapacitetom 
4. Primijeniti kontinuiranost ugradnje toplinske izolacije (zbog izbjegavanja jakih toplinskih mostova i smanjenja njihovog utjecaja) 
5. Vanjski završni sloj treba biti što paropropusniji da se izbjegne zadržavanje vodene pare pri difuziji kroz građevni dio. 
6. Ukoliko je vanjski završni sloj paronepropustan treba izvesti provjetravanu konstrukciju (provjetravana fasadna obloga ili hladni krov)
7.Ukoliko se u građevnom dijelu pojavljuje kondenzacija vodene pare koja je u količini većoj od dopuštene i ne može se isušiti tijekom ljeta treba ugraditi parnu branu s toplije strane sloja u kojem bi se kondenzirala vodena para (najčešće je taj materijal toplinska izolacija).
8.Debljina i vrst parne brane treba se odrediti proračunom. 
9. Građevne dijelove treba projektirati na način da se smanji izloženost temperaturnim promjenama i omogući i kontrolira “toplinski rad”. 
10. Materijali koji su izloženi promjenama temperature trebaju biti ugrađeni na način da se omogući širenje i skupljanje (primijeniti izvedbu dilatacija kod krovova i fasadnih obloga). 
11. Lagani građevni dijelovi plošne mase manje od 100 kg/m2 trebaju imati veću debljinu toplinske izolacije Umaks 0,35 W/(m2.K) za zidove Umaks 0,30 W/(m2.K) za krovove.

Principi smanjenja utjecaja toplinskih mostova

1.Ovojnicu zgrade toplinski izolirati kontinuirano, bez prekida ili izmještanja toplinske izolacije.
2.Toplinski izolirati s dovoljnom debljinom toplinske izolacije koja će na toplinskim mostovima osigurati unutarnju plošnu temperaturu iznad rosišta.
3.Materijali toplinske izolacije trebaju imati što bolja toplinsko izolacijska svojstva.
4.Ovojnicu zgrade od montažnih elemenata izvesti s dobro brtvljenim spojevima.
5.Konstruktivne spojeve-prodore izvesti s elementima za prekid toplinskog mosta.
6.Konstruktivne spojeve-prodore kod kojih se ne može postići prekid toplinskog mosta izvesti s bočnim izoliranjem (“produženjem toplinskog mosta”). (To se odnosi i na toplinsko izoliranje podnožja zgrade s ugradnjom toplinske izolacije dijelom preko temelja). 7. Prozore ugraditi u ravnini s toplinskom izolacijom. Kad to nije slučaj, treba toplinski izolirati prozorske klupčice, špalete i podglede nadvoja zbog postizanja kontinuirane ugradnje toplinske izolacije. 8. Toplinski izolirati kutije za rolete. 9. Prodore metalnih veza elemenata obloga građevnih dijelova izvesti s prekidima toplinskog mosta u sustavu podkonstrukcije. 10. Razrada projekta s obuhvatom detaljnog rješavanja svih toplinskih mostova

Osnovna pravila osvjetljenja prostorija danjim svjetlom:

1.Ako je prozor glavni izvor osvjetljenja, vanjske zapreke ne bi trebale biti više od linije kuta 25º iznad horizonta.
2.Da se postigne osunčanje prostorije ravnina pročelja s prozorom treba biti u otklonu od juga najviše do 90º, s vanjskim zaprekama kao u tč.1.
3.Smatra se da je prostorija osvijetljena danjim svjetlom ako je ostakljenje najmanje 1/25 od ukupne površine svih obodnih ploha prostorije.
4.Dijelovi prostorije koji nemaju direktan pogled na nebo imaju nisku razinu osvijetljenosti.
5.Dobro su osvijetljene plohe radnih stolova do dubine prostorije od 2 visine prozora.
6.Radne površine ne smiju biti sjajne radi moguće refleksije svjetla.

Pravila smještaja zgrada za ispravno osvjetljenje:

1. S južne strane ulice zgrade trebaju biti niže, a veće visine sa sjeverne strane
2. Nagib kosog krova u nagibu zraka svjetla da se omogući što više direktnog svjetla na pročelje susjedne zgrade.
3. Smještajem zgrada spriječiti međusobno stvaranje sjene
4. Smještajem zgrada omogućiti posredno osvjetljavanje pomoću refleksije.

Potreban broj izmjena zraka na sat prema namjeni prostorije

Potreban broj izmjena zraka na sat ovisi o djelatnosti u prostoriji. Prostorije koje traže veću izmjenu zraka trebaju se, uz prirodno provjetravanje, ventilirati i dodatno putem uređaja za ventilaciju.
Prirodna ventilacija prostora infiltracijom kroz zidove i sljubnice (reške prozora, vrata, spojeva elemenata)
U višim zgradama je, zbog utjecaja vjetra, potrebna manja zrakopropusnost sljubnica prozora i vrata.
Prirodna ventilacija prostora kroz otvorene prozore i vrata i druge otvore za ventiliranje
Otvaranjem prozora i vrata postiže se najintenzivnija izmjena zraka u prostoriji koja ovisi o:
-brzini vjetra,
- razlici između temperatura unutarnjeg i vanjskog zraka,
- vrsti prozora i zaštite od sunca
- rasporedu prozora u zgradi. Razlikujemo dugotrajno i kratkotrajno prozračivanje. Dugotrajno je kontinuirano danju i noću koje omogućuje veliku izmjenu zraka, ali i velike toplinske gubitke zimi. Zbog toga je primjerenije kratkotrajno prozračivanje. U određenim vremenskim intervalima (na pr. svakih sat vremena) otvori se prozor na 5 do 10 minuta i time se izmijeni kompletna količinu staroga zraka.
 broj izmjena zraka